|
|
Olakšajte
svoju dušu i ispovjedite se nama.
Dok
čitate Čuli smo da... htjeli bi vas
podsjetiti da je izvorno ova stranica zamišljena
da u nekoj bližoj budućnosti postane vaša
stranica ili da budemo točniji stranica
na kojoj ćete moći komentirati događanja
na faksu i oko njega te
pružiti zanimljive informacije ostalim kolegama.
Jednostavno
sve ono što smatrate zanimljivim napišete
u prozoru ispod i zatim ...
pričekate da Uredništvo STUDMEFa to i objavi na ovim stranicama
Zaboravili
ste što ste pročitali?
Ne brinite naša vam je
arhiva
na dohvat miša.
Dovoljno je da kliknete na sliku iznad i
začas ćete osvježit svoju memoriju.
Postanite
Agent tajne sile (Uredništva, op.u.)!!!
Dobijte povlastice (nema ih!!!) a iznad
svega moć informacija, slavu i brdo novca.
(Moš' mislit).
|
| |
| |
|
Dear posjetioče,
u slijedećih nekoliko tjedana provest ćemo postupnu promjenu organizacije ove stranice koja je trenutno jedna od naših najposjećenijih stranica. Stranica će i dalje zadržati svoju ulogu u informiranju o novostima iz medicine i studentskog života medicinara, međutim zbog sve većeg broja članaka nastojat ćemo stranicu prilagoditi vama s ciljem njenog lakšeg pretraživanja. Stranica će se organizacijski podijeliti u tri skupine informacija. Jednu će činiti kratki stručni članci koje će, svatko unutar svog područja, pisati moje kolege asistenti, nastavnici i doktori . Bit će tu kako znanstvenih tako i popularnih tema s osnovnom svrhom da vas informiraju o najnovijim spoznajama iz medicine. Drugu će činiti članci-vijesti koji će obrađivati niz aktualnih popularnih tema, u formi koju ste imali priliku čitati u proteklom razdoblju na ovoj stranici. Treću, sasvim novu grupu članaka činit će članci u kojima će studenti moći slobodno iznositi svoja razmišljanja, svoja viđenja različitih problema s kojima se susreću u svakodnevnom (fakultetskom) životu. U njoj ćete moći hvaliti ono što je dobro i kuditi ono što je loše.
doc. dr. Mirza Žižak
|
|
|
| 2.11.2004
|
 To Bee Or Not To Bee.
Iako se pčelinji otrov godinama koristi u narodnoj medicini kao lijek za artritis, nova studija u je otkrila mehanizam kojim bi otrov mogao imati tu analgetičku primjenu. Analizom pčelinjeg otrova je otkriveno da melitin, peptid u otrovu, blokira ekspresiju gena koji mogu uzrokovati simptome reumatoidnog artritisa. Peptid funkcionira na sličan način kao inhibitori ciklooksigenaze 2 (Cox2), a osim toga, melitin još smanjuje količinu NO u sinovijalnim stanicama, što je bitno jer postoje dokazi da tkivo zahvaćeno upalnom promjenom u artritisu producira velike količine NO. Prije se smatralo da je razlog zbog kojeg ubod pčele ublažava simptome pojačano oslobađanje kortizola kao odgovor na lokalnu upalu uzrokovanu ubodom. Sve to zvuči jako zanimljivo, s obzirom da su uobičajene asocijacije sa pčelinjim ubodom oteklina, izrazita bol i gnjevno proklinjanje & gestikulacija rukama i nogama. I naravno, alergija. (Johnny)
|
|
|
| 9.11.2004
|
 ... sam naučio što je bronhalno disanje
Ne znam koga bi trebalo biti više sram. Mene koji se nisam dovoljno potrudio da točno saznam što je to. Ili sve profesore, docente, doktore i demonstratore koji mi to nisu bolje objasnili. Istina je vjerojatno, kao i uvijek, negdje u sredini. Istina, u "Čustoviću" sam pročitao kako je to posljedica konsolidacije pluća upalnim ili tumorskim infiltratom i da su inspirij i ekspirij jednako dugi. Ali zašto je to tako nitko mi nije objasnio.
I vjerojatno bih završio faks i to ne bih znao da nisam završio u intenzivnoj (ne kao pacijent nego kao student) i gdje nam je jedan super doktor sve objasnio. Sve u svemu… Zvuk koji mi čujemo posljedica je strujanja zraka u bronhima. No, kako se između naših slušalica i bronha nalaze mnoge stvari (najvažnije su alveole ispunjene zrakom) taj zvuk doživi određene preinake. Na kraju dobijemo ono što mi zovemo normalan zvuk disanja u kojem se čuje samo prva trećina ekspirija pa nam se čini kako inspirij traje duže. No, kada se te alveole ispune upalnim ili tumorskim infiltratom umjesto zraka dobijemo savršen medij za prijenos zvuka-tekućinu. Tekućinu koja nam zvuk disanja prenosi kao da su nam slušalice na samom bronhu. I onda tek sve ono u "Čustoviću" postane jasno. (The One)
|
|
|
| 9.11.2004
|
 ... slušanje glazbe pozitivno utječe na inteligenciju.
Svi znaju da glazba na razne načine utječe na naše raspoloženje. Za smirenje pomaže klasična glazba (barem tako tvrde znanstvenici). A nova istraživanja su dokazala (!) da su vozači agresivniji ako slušaju rock. Dobro pitanje je sad što oni misle pod rock, jer rock je vrlo širok pojam. Nasuprot rocku, jazz glazba služi kao smirenje. Pod 'smirenje' su naveli i zabavnu glazbu. To je isto dosta nejasno što znači (nadajmo se da nije Saša Tin i nešto smeđe).
Dokazali su i da Mozart (ostaje pitanje zar samo Mozart?) podiže inteligenciju i za 10 bodova i to kod djece. Što bi tek bilo sa nama medicinarima. Zato svi po Mozarta.
Mozart se preporučuje i trudnicama jer dijete nakon 12. tjedan čuje pa se može micati ovisno o glazbi. Zna se već odavno da glazba djeluje na dio našeg mozga koji prerađuje informacije iz osjetila, čime potiče maštu, razumijevanje i pamćenje. Osim toga, ona djeluje i na autonomni živčani sustav koji nadzire naše nesvjesne funkcije, poput disanja.
Zbog toga postoji jedan glazbeno-medicinski smjer pod nazivom muzikolog. Taj čovjek doslovno svira ovisno o tome koju bolest imate i na taj način liječi. Time se bolesnike 'vadi iz depresije' (riječi znanstvenika). Navodno je primijećen bolji rad srca kod srčanih bolesnika, ljudi s govornim manama progovaraju normalno itd. Možda se i među nama kriju muzikolozi. Tko zna? Zato, ostavite se knjiga i primite gitare. (Tony)
|
|
|
| 9.11.2004
|
Slika prikazuje ljudsku dendriticku stanicu. Karla Daniels, University of Iowa |
…stromalne stanice slezene promiču diferencijaciju regulacijskih dendritičkih stanica.
Iako je važnost dendritičkih stanica u prezentaciji antigena dobro poznata, ulozi limfatičkog mikrookoliša u diferencijaciji i aktivnosti dendritičkih stanica poklonjeno je malo pažnje. Nakon što se susretnu s antigenom u perifernim tkivima, nezrele dendritičke stanice sazrijevaju i putuju u sekudarne limfatičke organe gdje aktiviraju limfocite T. Široko je prihvaćeno da zrela dendritička stanica potom umire mehanizmom pobudom izazvane (engl. activation induced) apopotoze.
Većina istraživanja o sudbini dendritičkih stanica je, međutim, provedena in vitro, zanemarujući pri tome ulogu mikrookoliša u limfatičkim organima. Xuentao Cao se, stoga, odlučio posvetiti uticaju stormalnih stanica na diferencijaciju dendritičkih stanica. U novom broju časopisa Nature Immunology (studeni 2004.) pokazao je da stromalne stanice slezene promiču diferencijaciju dendritičkih stanica najprije do zrelih dendritičkih stanica a potom u posebnu i veoma zanimljivu populaciju regulacijskih dendritičkih stanica. Regulacijske dendritičke stanice imaju pojačani izražaj nekih kostimulacijskih molekula, kao i interleukina-10 te dušičnog oksida (NO). NO kojeg stvaraju regulacijske dendritičke stanice može potom suprimirati proliferaciju limfocita T nakon njihovog dodira sa zrelim dendritičkim stanicama.
Drugim riječima, ne samo da zrela dendritička stanica nije završni stadij životnog puta dendritičke stanice, nego u kasnim fazama imunološkog odgovora dendritičke stanice mogu suprimirati proliferaciju limfocita T, pridonoseći tako homeostazi imunološkog sustava. Čini se dakle, da stromalne stanice limfatičkih organa ne pružaju samo mehanički okvir unutar kojeg se odvija imunološki odgovor, nego imaju i važnu regulacijsku ulogu. (Zhang M et al. Nat Immunol 2004;11:1124-33.) (ikL)
|
|
|
| 10.11.2004.
|
...na dermi ne postoje seminari i da sunce sja.
 Kao trebali imat seminar. Od predavanja se razlikova po činjenici da je prva progovorena rečenica iz usta profesora bila upitna. Pošto je bilo prerano, odgovora nije bilo. Profa se nije ni trudia da nas potakne ili možda postavi potpitanje, pa nas navede na odgovor. Ne da bi potpitanje pomoglo jer je odgovor bia prejednostavan, ali je stvarno bilo prerano. Mislin 8 15, čak se i Juda tek razbuđiva u 9 h. A on je vodia predavanja. I tako naš profa nastavi monolog još 2 h.
Ah, bar su posli bile vježbe. Dok smo gledali pacijenta bilo nam je grozno.Žao njega, sretni što smo mi dobro. I jedva utješeni činjenicom da je bolest iznimno rijetka. Trebalo nam je samo 10 sekundi, da nas 6 izađe iz sobe i nastavi pričat viceve koje smo započeli prije ulaska. Trebalo nam je još 15 min da uvjerimo doktora kako nemamo više šta vidit i da nas pusti doma. Dan je bio predivan, isto vrime najavljuju za cijeli tjedan. Da je bar više ovakvih dana? (Maccess)
|
|
|
|
| 10.11.2004.
|
...konkurencija čini čuda
 Ništa novo, al se radi o istoj katedri. Psihijatriji. Još uvijek je većina doktora skeptična kad se radi o psihičkim bolesnicima. Neznamo uzrok, nemoš operirat, lobotomija se pokazala neuspješnom i tako to. A i lijekovi su tapkanja u mraku. Ali ipak znaju nešto o psihologiji ljudi. Tako nas je na prvom danu dočekalo par listova, i to s našim imenima na njima. Je, mogli su isprintat 30 listova pa se mi na njih upisat, ali svak je dobia svoje. Još je tu bio raspored za svakog ponaosob, i anketa sa ocjenama 1 DO 5. A ne glupih 7. A konkurencija se sastoji u tome, što to isto nisu dobili oni koji su slušali psihijatriju na rebru. Niti oni imaju obavezno dežurstvo od 14 do 22 , niti im je kolokvij bio na pacijentu. Jedino se nadamo da će se njihova međusobna konkurencija proširit na ostale katedre. (Maccess)
|
|
|
|
|
 ... sam postao krvopija
Vadili su mi krv mnogo puta. Višestruki sam davatelj krvi ali nikad dosad nisam sam vadio krv. Možda nisu trebale proći četiri godine faksa da se to dogodi ali nećemo o tome. Neka se o planu i programu bave ljudi koji su plaćeni za to.
Uzeo sam posudu sa svim potrebnim priborom i uz pratnju divne medicinske sestre prišao pacijentu koji je lijepo spavao i nije ništa slutio. No, kada mi je sestra počela govoriti kako ću što napraviti dotični je gospodin počeo gutati knedle i kiselo mi se smješkati. Shvatio je da će mi biti prvi. Začudo, sve je prošlo super. Odmah sam pronašao žilu, pacijent nije jaukao, meni se ruke nisu tresle, a gospodin sutra nije imao podljev. Početnička sreća ili ne? (The One)
|
|
|
|
| 2.11.2004.
|
 S CroMSIC-om po prvi puta ove akademske godine u akciju!
Kao što je obećano u prijašnjim obavijestima, CroMSIC vas poziva na aktivno sudjelovanje u pripremama za obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a iliti World AIDS Day (WAD). Kako je datum obilježavanja 1.12., nemamo puno vremena: manje priče, više rada!
Prvi radni sastanak će se održati 3.11. u 18 h u prostorijama Kome. Traže se doista svi koji:
- imaju mame i tate u velikim firmama,
- znaju raditi fund raising,
- imaju nadnaravne moći poput dara za pregovaranje/nagovaranje/žicanje,
- imaju kontakte u noćnim klubovima ili prostorima za održavanje koncerata ili znaju glazbenike u guba bendovima,
- imaju jake listove za dugo stajanje za štandom,
- znaju predavati mladima o prenosu HIV-a,
- imaju umjetničkog dara za slaganje red ribbona,
- znaju baratati fotokopirnim aparatom s povezom na očima
- ...ili, da, skratim SVI! (Silva Rukavina,
IFMSA Croatia - CroMSIC) |
|
|
| 20.10.2004.
|
 ... se i ove godine krece s projektom "Zajedno smo jači - znanjem protiv AIDS-a i SPB". -- naravno u novijem, modernijem i punoooo boljem izdanju.
Malo ćemo ambicioznije! Stoga predlažem sastanak svih zainteresiranih za provodjenje edukacije mladih u srednjim školama kroz IFMSA Croatia - CroMSIC neka se pojave na sastanku u ponedjeljak 25.10. u prostojima KOME s početkom u 18h (kašnjenje takodjer toleriramo). Narafski od zainteresiranih će se tražiti jednimo puno motivacije i dobrih ideja kako zaintrigirati mlade...
Također vas podsjećam da će World AIDS Day aktivnosti (pored "peer edukacije" koja će se provoditi kroz cijelu godinu) ukoro početi (1.12. je na vratima) - stoga pripažite u skorijoj budućnosti na objavu sastanka za organizaciju Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a - pa nam se pridružite.
Bez obzira da li ste član ili ne, a zainteresirani ste - dođite i povedite kolegu ili kolegicu! (Silva Rukavina -
IFMSA Croatia - CroMSIC)
|
| |
| |
| |
| |
|
|
|
|
|
